Riječ „prava” zvuči kao nešto iz udžbenika. Suvoparno, daleko, za advokate i političare. Ali evo u čemu je stvar: tvoja prava nisu teorija. To su konkretni alati koji ti stoje na raspolaganju baš sada, u tvojoj školi, tvojoj porodici, tvom svakodnevnom životu. Problem je što alat koji ne znaš da posjeduješ ne možeš ni da upotrijebiš.
Zato hajde da ih razmotamo — bez pravničkog žargona, na jeziku koji se stvarno koristi.
Jedna napomena prije početka. Zakoni se mijenjaju, i baš sad su neki od onih koji te se tiču u procesu izmjene. Zato ovaj tekst objašnjava prava i principe koji su trajni, a za tačan, aktuelan tekst svakog zakona uvijek se možeš provjeriti na zvaničnim izvorima (o njima na kraju).
Prvo, temelj: ti si nosilac prava, ne „mali čovjek koji čeka da poraste”
Postoji uvriježeno shvatanje da djeca i mladi „steknu” prava tek kad postanu punoljetni. To je pogrešno. Ti imaš prava sada, kao maloljetna osoba, i ona su zaštićena najjačim mogućim dokumentima.
Najvažniji među njima je Konvencija UN o pravima djeteta — međunarodni ugovor koji je Crna Gora prihvatila i koji obavezuje državu. On se, uzgred, i uči u crnogorskim školama u okviru nastave. Njegov centralni princip je takozvani najbolji interes djeteta: pravilo da su, kako Konvencija propisuje, svi dužni da poštuju najbolji interes djeteta u svim postupcima i radnjama u vezi sa djecom. Prevedeno: kad institucija odlučuje o nečemu što se tebe tiče, tvoja dobrobit mora biti na prvom mjestu, a ne usput. Ombudsman
Tvoja ključna prava — i šta svako znači u praksi
Pravo da budeš zaštićen/a od nasilja
Ovo je možda najvažnije pravo u kontekstu svega o čemu smo pisali. I nije stvar dobre volje — to je tvrda pravna obaveza države. Konvencija izričito nalaže da će države preduzeti sve odgovarajuće zakonske, upravne, društvene i obrazovne mjere da se dijete zaštiti od svih oblika fizičkog ili mentalnog nasilja, povrede ili zlostavljanja, zanemarivanja, zloupotrebe ili eksploatacije. Ombudsman
Obrati pažnju na „svih oblika” i na „mentalnog nasilja”. To znači da tvoje pravo na zaštitu ne pokriva samo šamar — pokriva i psihičko, verbalno, digitalno nasilje. Sve ono o čemu smo govorili u prvim blogovima nije samo „ružno ponašanje” — to je kršenje tvog prava, a država ima obavezu da te od toga štiti.
Napomena: zaštitu od nasilja u porodici u Crnoj Gori uređuje poseban zakon koji se trenutno osavremenjuje kako bi zaštita bila šira i brža. Suština prava ostaje ista — ono se samo pojačava.
Pravo na obrazovanje
Osnovno obrazovanje u Crnoj Gori nije samo tvoja obaveza — ono je tvoje pravo, i to pravo koje niko ne smije da ti uskrati. Institucija Ombudsmana to formuliše nedvosmisleno: pravo na obrazovanje jedno je od najvažnijih ljudskih prava, čiji su prvenstveni korisnici djeca. Government of Montenegro
To pravo ide i dalje od pukog upisa. Ono podrazumijeva pravo na bezbjedno okruženje za učenje — što nas vraća na temu nasilja. Škola koja ne reaguje na nasilje ne krši samo pravila o zaštiti, nego posredno ugrožava i tvoje pravo na obrazovanje, jer učenje u strahu nije ravnopravno učenje.
Pravo da te se čuje
Ovo pravo mladi najčešće ne znaju da imaju, a moćno je. Konvencija ti garantuje pravo da izraziš svoje mišljenje o stvarima koje te se tiču — i da to mišljenje bude uzeto u obzir, srazmjerno tvom uzrastu i zrelosti. To ne znači da uvijek dobijaš ono što tražiš, ali znači da odrasli koji odlučuju o tebi — u školi, pred sudom, u sistemu zaštite — imaju obavezu da te pitaju i saslušaju, a ne da odlučuju preko tvoje glave.
Pravo na privatnost i dostojanstvo
Imaš pravo na privatnost — kako to sažimaju zvanični izvori o pravima djeteta, imaš pravo da budeš zaštićen/a od svih oblika nasilja, zanemarivanja i zlostavljanja, i pravo na privatnost. U digitalnom dobu ovo pravo dobija novu težinu: objavljivanje tvojih fotografija bez dozvole, širenje tvojih privatnih poruka — sve to dira u tvoje pravo na privatnost.
Pravo na zaštitu bez diskriminacije
Sva navedena prava pripadaju ti jednako, bez obzira na to ko si, odakle si, kako izgledaš, u šta vjeruješ ili kojoj grupi pripadaš. Zabrana diskriminacije je jedan od kamena temeljaca — i domaćeg zakonodavstva i Evropske konvencije o ljudskim pravima (čiji član 14 upravo zabranjuje diskriminaciju). Mladi iz manjinskih ili marginalizovanih grupa imaju ista prava i istu zaštitu kao svi ostali — ni manje, ni uslovno.
A šta ako prekršiš zakon? I to je uređeno — drugačije nego za odrasle
Važno je znati i ovo, jer se tiče pravde. Ako maloljetna osoba dođe u sukob sa zakonom, prema njoj se ne postupa kao prema odraslom. Konvencija nalaže poseban pristup — sa naglaskom ne na kažnjavanju, nego na usmjeravanju i reintegraciji. Predviđen je širok spektar mjera — briga, usmjeravanje, nadzor, pravna pomoć, obrazovni programi i druge alternative institucionalnoj brizi — kako bi se s djecom postupalo na način koji odgovara njihovoj dobrobiti i koji je srazmjeran okolnostima i učinjenom djelu. UNICEF
Poenta ovog pristupa je da mlad čovjek koji pogriješi dobije priliku da se ispravi, a ne da bude trajno obilježen. To je princip pravde prilagođene djeci.
Kome se obraćaš kad ti je pravo prekršeno
Prava vrijede onoliko koliko znaš da ih zaštitiš. Evo lanca:
Institucija u kojoj je problem nastao. Ako je u školi — pedagog, psiholog, uprava, školski tim za zaštitu.
Ombudsman (Zaštitnik ljudskih prava i sloboda). Ovo je tvoj saveznik kad sistem zakaže. Institucija ima posebnu Zamjenicu za dječja prava, a njena poruka je jasna: institucija Zaštitnika postoji da bi štitila i unapređivala tvoja prava i slobode — obrati im se ako smatraš da su ti povrijeđena radnjom, aktom ili nepostupanjem državnih organa. Ombudsmanu se možeš obratiti i sam/a. Government of Montenegro
SOS dječja linija 116 111. Za trenutke kad ti treba savjet ili podrška odmah — anonimno, besplatno, 24/7.
Centar za socijalni rad u tvojoj opštini, za pitanja zaštite i podrške.
Za kraj — i za cijelu ovu seriju
Ovim tekstom zatvara se krug koji smo otvorili prvim blogom. Krenuli smo od prepoznavanja nasilja, prošli kroz digitalni svijet, traženje pomoći, ulogu svjedoka, mentalno zdravlje, samopomoć, rješavanje sukoba, razbijanje ćutanja i život na sjeveru — a završavamo tako što ti u ruke stavljamo ono što stoji iza svega toga: tvoja prava.
Jer to je suština. Kad znaš da te nasilje krši nešto na šta imaš pravo, mijenja se cijela slika. Više nisi neko ko „ima peh” ili „treba da izdrži”. Ti si nosilac prava koja država ima obavezu da štiti. A prvi korak da ta prava zažive jeste — da znaš da ih imaš.
Sad znaš.
